Anketa

Prièica

 

krađa, kazneno djelo oduzimanja tuđe pokretne stvari s ciljem da se ona protupravno prisvoji. Prema hrv. teoriji i praksi, kazneno djelo krađe dovršeno je uspostavljanjem detencije nad oduzetom stvari (teorija aprehenzije), a ako detencija nije uspostavljena, riječ je o pokušaju. Po težini djela i propisane kazne razlikuju se: obično djelo krađe, teška i sitna krađa. Teška krađa izdvaja se po tome što je učinjena na određen način (npr. obijanjem, provaljivanjem, na osobito opasan ili drzak način, iskorištavanjem stanja prouzročenoga nesrećom, iskorištavanjem nemoći druge osobe), odn. po tome što ukradena stvar ima posebna svojstva (npr. velike je vrijednosti, služi u vjerske svrhe, kulturno je dobro itd.). Sitna je krađa počinjena ako je vrijednost ukradene stvari mala i počinitelj je postupao s ciljem prisvajanja takve vrijednosti.


Krađa je kazneno djelo koje mnogi  smatraju nemoralnim i sebičnim; što uključuje preuzimanje stvari ili novca, bez obzira jesu li im potrebne ili ne. Međutim, da li je u određenim slučajevima krađa razumna? U slučajevima očajanja, bijede, gladovanja može li biti moralno i etično ukrasti? 

 

PROTIV

krađom drugome nanosimo štetu

krađa uključuje nasilje

u razvijenim društvima krađa je nepotrebna

trošak krađe često je veći nego što je ukradena stavka npr. novčana ili kratkotrajna zatvorska kazna, ovisno o težini zločina.

 

ZA

bogatstvo se uvijek akumulira nepravdom, a krađa je valjan oblik ispravljanja nepravde na individualnoj razini.

često je benefit dobiven krađom znatno veći od štete i troškova onog koji je pokraden s (npr. Hrana ukradena iz trgovine uvelike koristi kradljivca).

neki ljudi nemaju izbora nego ukrasti, kako bi izdržavali sebe ili svoju obitelj.

neke su krađe toliko sitne da su potpuno zanemarive i prihvatljive.

 

  Jesi li u životu krao/krala?
glas rezultati