Vrijednosti se tijekom ljudske povijesti mnogo razlikuju. Na primjer, ono što danas ljudi cijene je nešto sasvim različito od onoga što su vrednovali naši najraniji pretci. Čak i u posljednjim stoljećima vrijednosti su se značajno promijenile. Srednjovjekovni europski seljaci biti bi užasnuti kad bi nazočili suvremenom seksualnom promiskuitetu, svjedočili nereligioznost, ravnopravnost spolova, toleranciju prema ne-bijelcima i tako dalje. Rani kršćani bi vjerojatno smatrali da su mnogi liberalni oblici suvremenog kršćanstva heretički.
Hoće li ovaj trend promjena vrijednosti mutirati tijekom vremena i nastaviti ubuduće? Ili će superiorna inteligencija i mogućnost centralizirane kontrole svijeta omogućiti dugoročno zaključavanje fiksnog skupa vrijednosti? Ovo pitanje je vrlo važno jer utječe na to može li se očekivati da današnji napori utjecanja na vrijednosti daleke budućnosti imaju predvidljive trajne učinke ili će vrijednosti na kojima sada inzistiramo mutirati u nešto sasvim drugačije za tisuće ili milijune godina.
I na koncu, što je vrijednost? Vrijednost je apstrakcija, apstraktna misao, ideja! Ideju ljudski rod otkriva malo po malo, nikad u cjelosti. Otkrivanje ideje u korelaciji je s napretkom homo sapiensa. Ima li taj otkrivateljski nerv svoj limit, je li sam HS limitirano biće koje u svojem krajnjem stadiju procesuira svojeg nasljednika, naravno, novog usavršenog otkrivatelja ideje?
