preneseno s PLAN B
piše: tomislav hrastovčak
Slijedi sedam stvari koje danas koristimo gotovo svakodnevno, a nisu postojale prije 10 godina.
7. Dropbox
Servis u oblaku Dropbox olakšao nam je dijeljenje, sinkronizaciju i spremanje sigurnosnih kopija datoteka, a s nama je nepunih šest godina. Iza njega stoji internetski poduzetnik Drew Houston koji je 2007. godine pokrenuo tvrtku Dropbox Inc., a nakon što je osigurao financijska sredstva, sam servis predstavio je u rujnu 2008. godine. Navodno, ideja o servisu pala mu je na pamet jer je kao student često zaboravljao svoju USB memoriju. Zahvaljujući Dropboxu danas to većini ne predstavlja velik problem.
6. Instagram
Zahvaljujući Instagramu i njegovim filterima danas svatko može osloboditi skrivenog fotografa u sebi. Popularna aplikacija postoji tek malo više od tri godine (točnije, lansirana je u listopadu 2010.), ali u tom razdoblju uspjela je stvoriti cijelu jednu supkulturu internetskih korisnika koji na dnevnoj bazi dijele viš;e od 50 milijuna fotografija! Veliki potencijal Instagrama uočio je i Facebook pa je prije dvije godine kupio servis za okruglih milijardu dolara.
5. Android
Nakon š;to je Apple predstavio iPhone i iOS, nije predugo trebalo da se oglasi i Google, koji je svojim Androidom agilno zakoračio u svijet pametnih telefona i mobilnih tehnologija. Tvrtku Android Inc. Google je kupio još 2005. godine, a krajem 2008. predstavio je istoimenu open source platformu za pametne telefone, uz prateću online trgovinu aplikacijama Android Market (poslije je preimenovana u Google Play). Prvi pametni telefon baziran na Androidu bio je HTC Dream, a u igru su se ubrzo uključili i drugi veliki proizvođači, poput Samsunga, Sonyja i LG-a, pa se Android naposljetku pretvorio u najrašireniju mobilnu platformu. Korisnici pametnih telefona danas su uglavnom podijeljeni u dva tabora - jedni daju prednost Androidu, dok drugi žustro brane Appleov iOS.
4. Google Maps
Priča o Googleovim kartama zapravo počinje prije desetak godina kada je Google preuzeo mladu australsku tvrtku Where 2 Technologies, koja je razvijala koncept digitalnih mapa. Međutim, servis Google Maps u pravom je smislu zaživio početkom 2005. godine, kada ga je internetski div i najavio na svom službenom blogu. Googleove digitalne karte su se u narednim razdobljima konstantno nadograđivale, dobivajući nove značajke poput Street Viewa, a danas pokrivaju gotovo svaki kutak svijeta, uključujući i izoliranu Sjevernu Koreju. Zahvaljujući njima papirnate mape i planovi gradova na sigurnom su putu u ropotarnicu povijesti.
3. Twitter
O Twitteru je već sve rečeno, ali nije naodmet malo ponoviti gradivo: Twitter su u ožujku 2006. pokrenuli Jack Dorsey, Evan Williams, Biz Stone i danas zaboravljeni Noah Glass (nekoliko mjeseci poslije napustio je kompaniju). U početku se zvao Twttr, a prvi tvit objavio je upravo Dorsey. Bez obzira na ograničenje od 140 znakova po tvitu, ovaj "mikroblogerski" servis ubrzo je postao iznimno popularno sredstvo za brzu komunikaciju, uvevši mnoge promjene u svijet medija, marketinga i društvo općenito. Twitter je odnedavno i na burzi, a premda još uvijek dobrano kaska za Facebookom po broju korisnika, Zuckerbergova kompanija konstantno pokušava kopirati mnoge njegove značajke.
2. YouTube
Prođe li i jedan dan da nešto ne pogledate na YouTubeu? Teško. Premda se čini kako je oduvijek s nama, videoservis koji je obilježio noviju povijest interneta nije još proslavio ni svoju desetu obljetnicu. Domena youtube.com službeno je zaživjela na Valentinovo 2005. godine, a otprilike dva mjeseca poslije osvanuo je i prvi video u trajanju od 18 sekunda koji je prikazivao posjet suosnivača Jaweda Karima zoološkom vrtu. Servis je potom zapeo za oko Googleu, koji je krajem 2006. za njega platio 1,65 milijarda dolara. Danas YouTube mjesečno posjećuje više od milijardu jedinstvenih korisnika, a svake se minute uploada više od 100 sati videomaterijala. Šaljivdžije bi rekle kako su to uglavnom snimke mačaka koje rade smiješne stvari.
1. iPhone
Jedini "opipljiv" predmet na našoj ljestvici pojavio se u ljeto 2007. godine, definiravši općenito izgled i koncept pametnog telefona u nadolazećim godinama. Premda su pametni telefoni postojali i ranije, iPhone je napravio veliku revoluciju zamijenivši fizičku tipkovnicu zaslonom na dodir, dok je sučelje operativnog sustava iOS donijelo jedno sasvim novo iskustvo korištenja mobilnog telefona. U početku sumnjičavi, sličan su pristup naposljetku prihvatili i ostali igrači na tržištu, pa je danas poprilično teško pronaći pametni telefon koji još uvijek ima klasične tipke (izuzev naravno BlackBerryja, koji se na kraju pretvorio u kolateralnu žrtvu novoga trenda). Ono što je naučio na iPhoneu, Apple je poslije primijenio i na iPadu, još jednom gadgetu koji je unio tektonske promjene u svijet tehnologije.
