Prièica
bliže se blagdani i orirodno je očekivati učestalija druženja, ako ni zbog čega drugog, barem iz pristojnosti prema familiji.
no, koji su naši svakodnevni porivi za socijalnim kontaktima? koji od njih je ključan, koji je glavni motivator?
današnju anketu, molim vas, rješavajte tako da prethodno pročitate retke ispod i pronađete se u jednom od socijalnih tipova čitajući pripadajuće tvrdnje za svaki od njih.
interesantno je.
Govoreći o afilijativnoj motivaciji, možemo govoriti o njezina četiri tipa, odnosno 4 vrste motiva koji navode ljude na socijalne kontakte.
To su
emocionalna podrška,
socijalna usporedba,
pozitivna stimulacija i
pažnja.
Različiti ljude imaju, dakle, različite motive za ulazak u socijalne kontakte s drugim ljudima. Neki to čine zbog emocionalne podrške koju dobivaju od drugih ljudi pa obično traže društvo kada su u teškim životnim situacijama jer ih na taj način nastoje olakšati. Drugi imaju učestalu potrebu za uspoređivanjem i dobivanjem potvrde o vlastitoj vrijednosti pa je socijalna usporedba ono što ih najčešće motivira na socijalne odnose. Postoje i ljudi koji se jednostavno dobro osjećaju u društvu drugih, mnogo bolje nego kad su sami, oni vole sklapati prijateljstva i biti bliski s mnogo ljudi jer ih to samo po sebi usrećuje i stimulira. Posljednji su oni koji imaju potrebu biti u središtu pozornosti, zapaženi, pohvaljeni i cijenjeni pa ulaze u odnose s drugima motivirani dobivanjem njihove pažnje.
Više istraživačkih rezultata govori o spolnim razlikama u afilijativno motivaciji. Žene se konzistentno pokazuju kao afilijativnije i empatičnije od muškaraca. Istraživanja u Hrvatskoj (Lacković-Grgin i sur, 1998; Ćalušić, 1998; Valčić, 2000) pokazuju spolne razlike samo u jednoj od četiri dimenzije afilijativne motivacije – u emocionalnoj podršci.
Instrument za mjerenje afilijativne motivacije djelomično su promijenili i prilagodili novom predmetu istraživanja Čulig i Klasnić. Instrument se sastoji od 23 tvrdnje uz koje se nalazi skala procjene od pet stupnjeva.
emocionalna podrška
Kad god mi se dogodi nešto loše, najviše mi pomaže društvo bliskog prijatelja.
Kad mi u životu loše krene, najveću utjehu mi mogu pružiti drugi ljudi.
Kad je netko sa mnom, teške stvari čine mi se manje bolnima.
Kad sam s nekim blizak, osjećam da sam postigao nešto zaista vrijedno.
Volim prisustvo drugih ljudi ponajprije zbog topline koju dobivam u kontaktu s njima.
pažnja
U društvu se najbolje osjećam kad sam u središtu pažnje.
Nastojim da me ljudi što češće zapaze.
Volim kad ljudi misle da sam ja važna osoba.
Volim kad ljudi misle da sam ja zanimljiva osoba.
pozitivna stimulacija
Mislim da dobivam više zadovoljstva u kontaktu s ljudima nego što većina ikad ostvari.
Činjenica da mogu nešto saznati o ljudima pruža mi veliko zadovoljstvo.
Već i samo prisustvo drugih ljudi budi u meni dobro raspoloženje.
Slušanje, bliskost i odnosi s drugim ljudima predstavljaju jednu od mojih omiljenih aktivnosti.
Često osjećam potrebu da budem s ljudima na koje sam ostavio jak dojam svojom osobnošću.
socijalna usporedba
Ako nisam siguran što se u nekoj situaciji od mene očekuje, nastojim oponašati druge.
Kad nisam siguran koliko sam dobar u nečemu, pomaže mi usporedba s drugim ljudima.
Često se uspoređujem s drugima.
Najviše volim ljude koji mi se dive.
|
|
koji je vaš najjači motiv za socijalne kontakte?
|
