USKORO STIŽU NOVE MAJICE!!!
a ja se pitam, prije nego što preskočite svu statistiku koju vam ispod podastirem, koliko nas objedovanje poistovjećuje s obitelji, s prijateljima, sa zejebancijom i družbom, sa zajedničkim pripremanjem te klope?!
imamo li te bazične običaje barem vikendima, ili frendovi služe za brijačinu, a starci da se posjete (pa može onda usput i ručak) kad nam usfali za ovo ili ono?
Što kažu statističari?
Na pitanje „u kojoj mjeri hranu i objedovanje povezujete sa sljedećim", otkrili smo kako većina Hrvata hranu i objedovanje u velikoj mjeri povezuje s užitkom u krugu prijatelja i obitelji (60%), te s biranjem svježe i ukusne hrane (52%). Polovica ispitanika hranu i objedovanje povezuje u velikoj mjeri i sa utaživanjem gladi (50%), a njih 40% s traženjem povoljnih cijena. 19% populacije hranu povezuje sa zabrinutošću oko sigurnosti hrane, a tek njih 8% sa provjeravanjem količine kalorija i hranjivih tvari.*
Kada rizik povezan s hranom stavimo u kontekst ostalih rizika koji ih mogu osobno pogoditi, građani RH ističu kao najvjerojatniji rizik ekonomsku krizu, koju kao vrlo ili prilično vjerojatni rizik navodi čak 59% ispitanika, a slijedi zagađenje okoliša (46%). Rizik da će hrana koju jedemo naštetiti njihovom zdravlju smatra vrlo vjerojatnim ili prilično vjerojatnim 32% ispitanika. Kao znatno niži osobni potencijalni rizik građani navode da će oboljeti od ozbiljne bolesti (22%), biti ozlijeđeni u prometnoj nezgodi (19%), ili biti žrtva zločina (11%).
Hrvati su najzabrinutiji ostacima pesticida u hrani te kvalitetom i svježinom hrane i GMO-om
Na pitanje koliko su zabrinuti vezano za sljedeće navedene rizike, Hrvati navode kako su „jako zabrinuti": ostacima pesticida u hrani (25%), kvalitetom i svježinom hrane, GMO-om u hrani i pićima (oba 20%) te aditivima i ostacima antibiotika ili hormona u hrani (oba 19%). Građani RH najmanje su zabrinuti pretilošću (8%) te neuravnoteženom prehranom (6%).
„Ovaj je odgovor od izrazitog značaja za naš daljnji rad, jer ćemo komunikaciju s potrošačima usmjeriti posebno na područja gdje je jaz između stvarnog i perceptivnog rizika velik, te ćemo edukacijom i jasnom komunikacijom nastojati umiriti ili osvijestiti naše potrošače, vezano za konkretan rizik", istaknula je ravnateljica HAH-a, dr.sc. Jurković.
Povjerenje u izvore informacija o rizicima iz hrane
Hrvati, vezano za rizike iz hrane, najviše vjeruju obitelji i prijateljima (85%), liječnicima i zdravstvenim radnicima (78%) te znanstvenicima (72%). Visoku razinu povjerenja uživaju i organizacije potrošača, udruge za zaštitu okoliša (oba 67%), poljoprivredni proizvođači (58%) te Hrvatska agencija za hranu i EFSA (obje 56%).
Percepcija građana RH: „Hrana proizvedena u Hrvatskoj je sigurnija"
Čak oko 70% građana smatra kako je hrana u Hrvatskoj sigurnija od one uvezene. Tek 26% ispitanika smatra kako je hrana danas sigurnija nego prije 10 godina.
Građani, također, navode kako od javnih vlasti očekuju više informacija o zdravoj prehrani i životnom stilu, te smatraju kako bi trebali učiniti više u osiguranju zdrave hrane (74% ispitanika se „u potpunosti" ili „uglavnom slaže" s navedenom tvrdnjom).
Međutim, na pitanje kako su reagirali kada su zadnji puta čuli u medijima da neka hrana nije sigurna, najveći broj građana navodi kako su ignorirali vijest i nisu promijenili svoje prehrambene navike, dok je 32% ispitanika priznalo kako se zabrinulo, ali na kraju nije ništa poduzelo. 28% ispitanih neko je vrijeme izbjegavalo spomenutu hranu, a trajno je promijenilo svoje prehrambene navike tek njih 2% .
