|
|
evo jedne knjizevne iz mog dosadnog bankarskog grada gdje je ne bi covjek povjerovao bas izmedu svih onih nebopodera jednom stvarno zivio dobrostojeci i raskalasni goethe, a danas kao valjda repek te sjajne proslosti u pisanoj rijeci postoji uz prestizno sveuciliste i sajam knjiga koji nam jer postajemo jako skupi hoce preuzeti muenchen, amen pa ide citat:
Jedno od najprestižnijih njemačkih priznanja, koje se - čudno - dodjeljuje svake dvije-tri godine, ide ovaj put u ruke izraelskog pisca i mirovnog aktivista, najveće figure izraelske ljevice.
Izraelski pisac Amos Oz dobitnik je jednog od najuglednijih njemačkih priznanja, Götheove nagrade za kulturu za 2005.
Taj mirovni aktivist nagrađen je za svoje cjelokupno životno djelo, za "književni opus i impresivnu moralnu odgovornost", rekla je gradonačelnica Frankfurta Petra Roth, koja je predsjednica žirija za dodjelu nagrade.
Posljednja knjiga Amosa Oza Priča o ljubavi i tami, kronika odrastanja triju generacija u Jeruzalemu četrdesetih i pedesetih godina prošlog stoljeća, odmah po objavljivanju postala je besteler.
"Nisam znao niti da sam kandidat", rekao je Oz za izraelsku televiziju. "Iznenadio sam se kad sam to čuo od gradonačelnice Frankfurta. Duboko sam dirnut ovom vrlo prestižnom nagradom koju su u prošlosti dobili velikani poput Thomasa Manna i Sigmunda Freuda."
Götheovu nagradu za kulturu dodjeljuje svake dvije-tri godine grad Frankfurt, a do sadA su je, među ostalima, dobili psiholog Sigmund Freud (1930.), pisci Herman Hesse (1946.) i Thomas Mann (1948.), švedski redatelj Ingmar Bergman (1976.) i francuski sociolog Raymond Aron (1979.).
Uz nagradu ide 50 tisuća eura, a Oz će je dobiti na svečanosti 28. kolovoza, na 256. godišnjicu rođenja slavnog njemačkog pisca Johanna Wolfganga Göthea, čije ime nosi.
Amos Oz rođen je 1939. u Jeruzalemu. Objavio je 18 knjiga na hebrejskom i oko 450 članaka u izraelskim i međunarodnim magazinima i novinama. Oz je snažno povezan s izraelskom ljevicom i jedan je od vodećih ljudi izraelskog pokreta Mir sada! od njegova utemeljenja 1977. godine.
Dobitnik je najprestižnije izraelske nagrade Izraelske nagrade na književnost 1998. i Frankfurtske nagrade za mir 1992.
Ozove knjige, među kojima su najslavnije Crna kutija i Poznavati ženu, prevedene su na tridesetak jezika. Na hrvatskom su objavljene Crna kutija (Hena com, 2001.) i Moj Michael (Hena com, 2002.).
|
