Forum

  Ukupno poruka: 54349 :: Ukupno korisnika: 1391 Online: 18
  Online >
Autor poruke
1 2 3 4 5
 
matea 12.06.2006 u 22:07:11 profil autora
jel će to bit neki `nako live nastup koji se može pohodit?
pa da poslije seremo da ne valja.

.
pusa lurkerima
čumandra 12.06.2006 u 22:55:28 profil autora

Sutra će biti generalna proba pred vrlo uskim auditorijem, tek da mu vidim granice izdržljivosti. A što se tiče sranja, možete početi srati odmah, pa ćete poslije bez ometanja uživati u predstavi. Uostalom sranje, pljuvanje i bacanje dlaka mi mogu biti dobar korektiv i bonus nadahnuće. Na primjer, možda mu ozlijedim ruku.
matea 12.06.2006 u 23:06:01 profil autora
to podsjeća na onu kultnu foru pod imenom "the aristocrats"

.
pusa lurkerima
čumandra 12.06.2006 u 23:09:06 profil autora

A mene na Baldricka.
sadrzaj je izmijenio/la - čumandra u 12.06.2006 u 23:09:14
electro cute 13.06.2006 u 01:05:16 profil autora
a mene na hrvatski helsinški odbor.
matea 13.06.2006 u 14:09:22 profil autora
i?

.
i want a verb and you give me a noun
ETernal 17.06.2006 u 00:41:32 profil autora
mislim da ce matea ponuditi konacan odgovor
pavle 28.09.2007 u 00:48:23 profil autora
već, nego, tomo, jel čitaš ti harahvati? imaš u zadnjem broju intervju sa duškom lokinom pa da vidiš ko je estradna vertikala ovoga društva. a i piše da mi hrvati imamo majku boginju sarasvati.
čumandra 14.11.2007 u 12:50:35 profil autora

Kako se približavaju izbori, tako se i maj oun prajvat pikolo ksenofob TOMO Arčo ŠIMEC počeo javljati svojim biltenima. Evo novog izdanja tog posljednjeg baštinika zagrebačkih kulturnih tradicija i svakodnevnog konzumenta kulturnih sadržaja i putnika na autoputu civilizacijskog napretka.

"Zagrepčanci, ako niste znali – sad bute! Dotepenci – educirajte se!
Zagreb je bio dugo godina grad unutar Austrije, zatim Austro-Ugarske. Tijekom vremena doselile su se austrijske upravne, vojne i djelomično industrijske strukture, a s njima i utjecaj austrijske (u ophođenju teatralnije) verzije njemačkog jezika

Građanski trgovci prema svojim mušterijama preuzimaju arhaični austrijski pozdrav "Mein Buecken," iskvarena verzija austrijskog njemačkog koja se u Zagrebu čitala kao MAJN BOKN ili MOJ NAKLON. Tijekom vremena paralelno su se razvijale obje verzije tog pozdrava, ali i odzdrava, tako da se pojavljuje i skračena verzija BOKN ili NAKLON, a u susretu sa skidanjem šešira. Od tog skračenog BOKN nastao je tipično zagrebački pozdrav BOK, sa kratkim o ili ponekad dvostrukim o.

Te su se obje verzije mogle još čuti kod trgovaca pedesetih godina (kao i obraćanje mladićima sa npr.: "Mladi gospon" i sl.), ali se kasnije "moj naklon" polako gubi pod utjecajem pridošlica s raznih strana i gubljenjem građanskog obilježja samog grada usred burnog miješanja stanovništva. Pozdrav i odzdrav "bok" stoga ne postoji u Rijeci, Splitu, pa niti u Osijeku. Tamo su neki drugi utjecaji bili dominantniji, pa odatle tamo "ćao", "adio" i sl.

Pridošlice u Zagreb, pogotovo u zadnjih 20 godina, zatekli su pozdrav BOK. Kako često dolaze iz drugih provincijskih kultura, veza s arhaičnim austro-njemačkim pozdravom kod njih nije postojala. Uz to, vremena su bila da se ističe hrvatstvo i pripadnost jednoj crkvi, pa su počeli koristiti izraz "bog" koji nema nikakve veze s pozdravom "bok".

Spominjanje Boga u Zagrebu se koristilo kao odzdrav na rastanku u obliku "s Bogom", kasnije "zbogom" kojim želimo nekome da ga na putu Bog čuva. Javlja se i verzija "Bog daj" koja isto nema veze s "bok"."

Eto. Tol'ko od njega.
Bog i Slovenci.
Majn bokn!


pavle 16.11.2007 u 10:00:53 profil autora
ja ne razumijem, jesu li onda dotepenci bokci ili nisu?
darko 19.11.2007 u 18:52:56 profil autora
Jutarnji list

‘Trg Republike može, ali ga prvo uredite’

Mi smo Republika Hrvatska i tu ne vidim ništa sporno ili, kako neki misle, komunistički, rekao je vijećnik Jadranko Baturić

Ideja da se prostor između budućeg Muzeja suvremene umjetnosti i trgovačkog centra Avenue Mall nazove Trgom Republike podijelila je stanovnike Novog Zagreba.

Neki se s tim prijedlogom slažu, neki predlažu Trg hrvatskih branitelja, a većina ih smatra da je prostor prije svega potrebno urediti.

Zvonko Petrović, predsjednik Vijeća Gradske četvrti Novi Zagreb istok, kaže da taj prostor prije samog imenovanja prvo treba dobiti ugođaj trga, a onda se može zvati i Trg Republike. Sličnog je mišljenja i njegov kolega iz Vijeća Novi Zagreb zapad, Jadranko Baturić, koji također nema ništa protiv da se to prometno križanje nazove Trgom Republike.

- Kada bi moji vijećnici donosili mišljenje, ono bi bilo proizvod konsenzusa, a ne politike, ali mislim da bi se taj prostor prvo trebao urediti. Što se tiče imena, pa mi smo Republika Hrvatska i tu ne vidim ništa sporno ili, kako neki misle, komunistički - rekao je Baturić.

Tomo Šimec iz Dugava kaže kako ne bi bilo primjereno taj prostor nazvati Trgom Republike, već bi ga trebalo nazvati Trgom hrvatskih branitelja.

- Pa to je obično prometno raskrižje i treba ga prvo urediti - rekao je Šimec.

S njim se suglasila i umirovljenica Manda Kopijar iz Sigeta, koja također kaže da joj sada taj prostor ni na koji način ne dolikuje jednom trgu. Kopijar kaže kako joj se ne sviđa predloženo ime.

Igor Čumandra, književnik iz Središća ističe kako je sasvim svejedno hoće li se taj prostor zvati Trgom Republike ili Trgom Republike Hrvatske te dodaje da će biti prilično inovativno nazvati obično raskrižje trgom.

- Ako je važna samo lucidna intervencija i želja da se ostavi trag u povijesti, bolje je onda onaj pješački most u zadarskoj luci imenovati slavolukom pobjede. Bez veze je da se sve dobre ideje potroše samo u Zagrebu - rekao je Čumandra.

Student prometa iz Sopota Hrvoje Lulić kaže kako ga taj naziv asocira na Jugoslaviju. Smatra kako bi bilo bolje da se taj prostor nazove Trgom hrvatskih branitelja te da se posati mnogo cvijeća.
TOMO ŠIMEC 19.11.2007 u 21:39:53 profil autora
lepota & otpor

Imam Pekinšku patku, demo iz 1979.
TOMO ŠIMEC 19.11.2007 u 21:41:04 profil autora
lepota & otpor

E, ja sam rekao da se taj trg treba zvati Trg Hrvatskih Branitelja Novog Zagreba.