Forum

Elem, mali introduction:
neki od vas znaju da je moj otac enigmat, tj, da sastavlja krizaljke. I nedavno, radeci jedan od mnogobrojnih fusheva, fushodavac se pobunio jer je u krizaljci jedan od pojmova bio: UCHITI SE. Pa ako mozemo to da izmijenimo.
Objasnjenje: lektor je upozorio da glagol UCHITI ne postoji kao povratni, a kao konacni argument naveo recenicu iduceg sadrzaja: "Pogledajte u rjecnik."

I doista pogledali smo u rjecnik (stari posjeduje sve izasle rjecnike od 92. naovamo), glagola UCHITI SE tamo nije bilo. Pomalo zabezeknuti, vec smo bili skloni pripisati ovu, hm, gresku svom porijeklu, naime, jos uvijek na se omakne kakva rijec iz, kako bi to nazvao, srpskohrvatskog govornog podrucja.
Posto je moj stari malo lud i picajzla, covjek se bacio u potragu i pronasao iduci zapis na stranici 642. u Rjecniku hrvatskosrpskog jezika u izdanju Matice Hrvatske :
UCHITI SE - stjecati skolska znanja, uciti skolu.
Kao izvor (takva je praksa) naveden je, pazite sad: Silvije Strahimir Kranjcevic! A on je, cini mi se, hrvatski pjesnik.
Neka tu introduction stane, reci cu vam samo da smo napravili sto su od nas trazili, ali malo sam razisljao...

Evidentno je da su se pocetkom 90-ih, u naporu dokazivanja samostalnosti svim sredstvima, dogodilo mnogo ruznih stvari hrvatskom jeziku.
Pazite, gornji primjer ukazuje npr. na to da su rjecnici pisani svakojako i iznova. Moj otac tvrdi da su autori, ne zelim znati zbog cega, "ispustili" 20 - 25% rijeci!
Sto ce reci, iz kratkotrajnih pobuda je osakacen jedan dugotrajni zivotni organizam - jezik. Upozoravam na pojavu "Razlikovnog rjecnika" devedset i neke, gdje ste za istocnu inacicu neke rijeci mogli pronaci njezinu zapadnu varijantu! Iz ove perspektive, ideja je monstruozna, iz proste cinjenice - jezik je ziva stvar.
Ne govorim o rijecima ili razlikama kao sto su:
tisuca - hiljada, kruh - hljeb, okean - ocean itd itd.
Govorim o rijecima koje se koriste i koje su nekim cudom propale u ambis dokazivanja razlike i forsiranja cistunstva, sto u konacnici dovodi do sterilizacije jezika. Pa tako, neke rijeci, kao sto vditie, ne postoje.
Kao sto je glagol UCHITI SE, i gledajte, ako ju je upotrijebio S. S. Kranjcevic, onda je to - to.

Sad da vas pitam, na forumu ima dosta pametnih ljudi, ima i ljudi kojima je jezik struka i alat, sto mislite o tome?
Da li brijem mozda previse, da li me dira indirektno ukazivanje na mene kao dotepenca (ne govorim o naglasku) ili ste i vi osjetili slicne stvari?

I jos nesto da vam kazem, odgojen sam da budem ponosan na jezik kojeg koristim. Zasto? Rijedak je jezik sa toliko sinonima sa svake strane, a gdje su sinonimi tu su i nijanse. A to, fakat, volim.

ja imam "razlikovni rječnik" iz 1992.g.
autor je vladimir brodnjak.

a što se tiče teme koju je vlado načeo, smatram da svako ima pravo pričat onako kako hoće, ali nema pravo ispravljat drugoga u ime jezičnog puritanstva. ne volim takve zalupance koji druge ispravljaju, a nemaju blage veze s mozgom.

sadrzaj je izmijenio/la - arhimed u 28.09.2004 u 23:47:14

Da, to neugledno govno od knjige ima roze-svjetloplave korice i NAJPRODAVANIJI je rjecnik dosad.
OK? Kuzimo strahotu?

nije ni čudo što je najprodavaniji kad je povoljan. ja sam ga kupio za 50 HRK-ova, a, recimo (samo za usporedbu), monolingualni hrvatski rječnik je bar 10 puta skuplji.

vlado,
neću ti baš izravno odgovoriti, ali si me ponukao da kažem riječ-dvije o jeziku.
nedavno mi je stigao cirkularni mail od udruge vinara u kojem me mole za potpis peticije adresirane na predsjednika sabora u kojem se traži vraćanje zakona o dopuštenih 0,5 promila.
pročitam peticiju, sablaznim se koliko pravopisnih grešaka ima (veliko i malo slovo, ije-je... sve temeljne pravopisne stvari) pa napišem ljubazan mail udruzi i upozorim ih da im peticija ima greški, ali ih nisam navodila.
sljedećeg dana meni stiže mail od antona katunara (svi znate vina katunar, nisu loša) u kojem on meni veli da su DVA lektora pregledala taj tekst i nisu našli greške, te da je to što ja misim da grešaka ima, rezultat neusaglašenosti jezikoslovaca.
odgovorila sam mu da, kao i među vinarima, tako i među lektorima, postoje dobri i loši, a da je on našao dva loša. i da neusaglašenosti postoje, ali ne oko pravopisa, tu ima samo više varijanti ali naš je jezik standardiziran i pravila su jasna ko dobar dan.

što se tiče poželjnih i nepoželjnih riječi, ta su vremena prošla. u hrvatskoj ne postoji normativni rječnik hrvatskog jezika, tj. takav koji bi propisivao koje riječi jesu a koje nisu hrvatske. svi postojeći rječnici samo bilježe stanje i o sastavljaču ovisi što će u njega unijeti.
uopće ne mislim da se vrši nasilje nad hrvatskim jezikom. bilo je (i vjerojatno još uvijek ima) pokušaja, ali su oni prije ili kasnije svi ismijani.
od 1994. do 1999. sam bila student kroatistike na zagrebačkom filozofskom, otada prevodim i tu i tamo nešto objavim po časopisima, čitam dnevne i neke tjedne novine, te dobar dio suvremene hrvatske književne produkcije, pa si eto utvaram da mi je stav podignut na dobrom temelju.

Slažem se sa tim da svako ima pravo pričati kako hoće. Ipak, ne bih rekao da se to pravo odnosi i na pisanje. Meni je profka na faksu rekla da bez govornih vježbi neću moći raditi na elektronskim medijima. Zbog dialekta. Ja to prihvaćam i smatram da je u pravu. Mene bi kao gledatelja nerviralo da neko priča na nekom dialektu. Osim u za to predviđenim terminima.
Moj problem je tim veći ako se uzme u obzir da se koristim i nekim nehrvatskim riječima. Baš jučer mi je lektor na poslu ispravio kvadratni metar u četvorni. Ne pričam o razlikovnim riječnicima, jer oni naprosto nemaju veze sa lingvistikom a još manje sa zdravim razumom.
Što se tiče primjera koji je Vlado naveo, meni je profesor hrvatskog na faksu objasnio da se u medijima trebaju koristiti oni sinonimi koji su u većoj upotrebu. Ipak, ne bih rekao da se to odnosi na križaljku, jer je smisao križaljke ispit širine znanja i poznavanja što većeg broja sinonima. Ako je učiti se ispravno onda ne vidim smisla u tome da ga se izbacuje.
P.S. Znate li da je riječ sprat (srpska riječ za kat) izmislio ne sjećam se više koji hrvatski pjesnik u želji da zamjeni riječ kat, koja je porijeklom mađarska.

napravit ću malu digresiju zato što bih se htio malo osvrnuti na križaljke (iliti skandinavke).
ja ih volim ispunjavat i ponekad si kupim neki enigmatski list kako bih guštao u tome. primjetio sam da se u tim listovima iz križaljke u križaljku ponavljaju jedni te isti pojmovi (npr. - konji u narodnoj pjesmi (ati); slična je pčeli (osa) itd.) pa sam došao do zaključka da svaki autor ima svoju šablonu po kojoj stvara križaljku: uzme nekoliko temeljnih pojmova i onda na osnovu njih dodaje i naštimava ostale. nerijetko mi se čini da neću uspjet rješit ni 25%, a onda mi jedan točan odgovor rasvjetli drugi, na osnovu drugog rješim treći... i tako, mic po mic, rješim (skoro) sve. najteže mi je kad se traže imena ugandskih diktatora, rijeka u burkini faso i sl. no, da ne duljim, što ti, vlado, znaš o samom procesu nastajanja križaljke? mislim, otac ti je enigmat pa možda nam - barem malo - možeš demistificirat to umjeće.

p.s.
dju, da si nastavnica, da li bi djelila jedinice za teške pravopisne greške u školskoj zadaćnici?
sadrzaj je izmijenio/la - arhimed u 30.09.2004 u 00:06:57

Pa spremam jedan esej o enigmatici na ovim prostorima, s kojom se, prema raznolikostima i bogatstvom, može mjeriti jedino talijanska i japanska.
Naravno, za domicilni magazin.
Šablone? Pa imaju ih svi, u manjoj ili većoj mjeri, ali tu se radi i o nekim drugim stvarima...
O tom potom.

Arhimede, da ti odgovorim:

1. oko OSA, ATOVA, ARA itd. - gle, frekvencija tih slova opcenito u rijecima je jako cesta. A, R, S, T, O itd. Vazno je primijetiti da se svi ti dvoslovi i troslovi nizaju u principu: suglasnik-samoglasnik. Pa tako sigurno svi znamo za finsko jezero ONARE. Matematicki i kombinatorno, najlakse je sastavljati krizaljku od rijeci koje su "sazdane" po principu suglasnik-samoglasnik. Probaj.
Nesto slicno dogadja se u pop-muzici gdje vlada tzv. Huljicevo pravilo: najjednostavniji moguci slogovi su najpjevniji, pa onda imate refren pjesme koji, razlomljen u slogove, glasi:
NE NE ZO VI TE ME NE NE NE ZO VI TE
Naravno, debil je debil, pa i kroz slogove.
Ili Merlin i Banficka,
GO DI NA MA VA RA LA SI ME itd.

Meni osobno, pjesma od Pipsa koja je slogovno savrsena (meni, velim) jest "Trener morskih pasa":
TRE NER MOR SKIH PA SA I KRO TI TELJ LA VO VA
ili
VLAS NIK NJE NOG SR CA SI RE NE SA ZA LO VA
(eeeej, SI RE NE SA ZA LO VA, yessss)
Dugo sam mislio da deda najbolje pjeva bas tu pjesmu, sto je mozebitna zabluda, zapravo se radi o pjevnosti, jer gotovo nikad ne izdrzim a da je i ja ne zapjevam. Ta pjesma tece.

2. "Visoravan u Mongoliji" je medju enigmatima sifra za "nemoguce" pojmove. Takvi, teski a nuzni, pojmovi moraju biti krizani sa apsolutno poznatim rijecima. Krizaljka ne smije sadrzavati polja "krize", tj. presijecanje "Jezera u Italiji" i "Grada u Meksiku".

Jer, moj otac kaze:
"Najteze je sastaviti laganu krizaljku."
Znas, Arhimede, meni je "Yesterday" tako simple pjesma, da ne moze biti more-simple. Samo ju treba napisati.

Eto, nadam se da sam vas malo zainteresirao i za tu temu.

hvala na odgovoru.

interesantno je to da se enigmatski časopisi uglavnom obraćaju muškoj publici - a to se da zaključiti na osnovu fotografija i crteža golišavih nježnospolki. mada, u biti, to nije ništa čudno jer i u ekonomsko-propagandnim porukama, muzičkim spotovima itd. nalazimo isti taj fenomen. međutim, erotiku u kontekstu enigmatike ipak doživljavam kao nešto specifično. ne mogu objasniti zašto. valjda zato što bavljenje enigmatikom zahtjeva upotrebu znanja i intelekt, a erotika budi seksualne nagone pa onda s jedne strane imamo podražaje koji predstavljaju izazov za intelekt, a s druge strane imamo podražaje koji su tu da bi pokrenuli nagone koje ima svaka životinja. kužite taj kontrast?

(uf... vidim da sam se usfilozofirao pa će biti najbolje da prestanem s pisanjem.)