Anketa

Prièica



(tekst sa metro portala)

Ako naučite svirati neki glazbeni instrument to vam može znatno promijeniti mozak, naročito u smislu poboljšanja jezičnih vještina (govor, strani jezici). Prijašnja su istraživanja sugerirala pa negirala da slušanjem Mozarta djeca postaju pametnija, ali u biti postoji jako malo dokaza da glazba zaista može utjecati na funkcioniranje mozga. Međutim, tu činjenicu su promijenili stručnjaci sa Sveučilišta Northwestern koji su proveli istraživanje čiji rezultati upućuju na to da glazbeni trening, da se tako izrazimo, poboljšava vještine vezane za jezik, pamćenje, govor, pozornost i tako dalje.

Nina Kraus, jedna od istraživača, tvrdi kako podatci koje je prikupila s kolegama sasvim sigurno kazuju da neuronske veze koje nastaju tijekom usavršavanja glazbenih vještina istovremeno poboljšavaju moždanu pripremljenost u smislu ostalih komunikacijskih aspekata. Ukratko, glazba, odnosno sviranje potiče mozak da se bavi auditornim fitnesom, pa zato istraživači smatraju da bi društvo i šira struka trebali razmisliti o njenom utjecaju i primjeni kod razvoja i obrazovanja pojedinca. Kraus uvjerava da učenjem glazbe i zvukova možemo unaprijediti moždanu sposobnost prilagodbe i mijenjanja, te istovremeno olakšati posao živčanom sustavu prilikom učenja općenito.

Istraživanje, objavljeno u časopisu Nature Review Neuroscience, u biti je detaljna analiza prethodnih istraživanja koja su ispitivala postoji li ikakav utjecaj glazbe na živčani sustav (što bi imalo važne implikacije u obrazovnom smislu). Pokazalo se da sviranjem glazbenog instrumenta pripremamo mozak za kvalitetnu selekciju onoga što je relevantno u kompleksnim procesima poput čitanja i pamćenja (u ovom slučaju glazbenog zapisa), te za vremensku i smislenu koordinaciju između glazbenika, na primjer u bandu.

„Glazbenikov mozak selektivno intenzivira elemente iz zvuka koji nose informaciju", objašnjava Kraus. „U toj prelijepoj međusobnoj vezi između senzornih i kognitivnih procesa živčani sustav određuje poveznice između kompleksnih zvukova i njihov značenja."

Rezultati su, dakle, sljedeći: glazbeno obrazovana djeca (svi koji nešto sviraju) bolje primjećuju promjene u glasu drugih, te imaju bogatiji vokabular i bolje čitateljske sposobnosti od djece koja nisu glazbeno obrazovana, a lakše i uče. Glazbenici koji su istrenirani da čuju i razlikuju zvukove integrirane u mrežu različitih melodija lakše razumiju govor u bučnom okruženju. Kraus ipak priznaje da su sva postojeća saznanja o utjecajima glazbe na senzorne procese (ne računajući utjecaj na glazbene izvedbe, odnosno sviranje) prikupljena kod ljudi koji su imali dovoljno sreće i sredstava da budu glazbeno obrazovani. Na kraju dodaje da bi se istraživanja trebala proširiti na sve škole u kojima bi se provodila „rigorozna testiranja utjecaja glazbe" na vještine kao što su slušanje, učenje, čitanje, pamćenje i tako dalje.

  instrument(i) koje znam svirati:
glas rezultati